Radeći na jednom projektu, konkretnije web dućanu kojeg sam bazirao na WordPress frameworku (namjerno koristim izraz WordPress framework) došao sam do situacije u kojoj moram unijeti 1200 artikala u bazu web dućana.
Kako je na samoj web stranici zamišljeno da artikli budu podijeljeni po kategorijama i brandovima, a moja baza koju dobih od klijenta je .xls (Microsoft Excel) datoteka s proizvodima poredanima po šiframa proizvoda, potrebno je međukonvertiranje u CSV.
Dakle, da bi olakšao stvar i eliminirao ikakve primisli manualnog prebacivanja podataka pala je odluka da ću raditi izvoz u CSV datoteku i kao takvu je unijeti u web dućan, koji na posljetku i ima mogućnost unosa samo CSV datoteke. CSV predstavlja klasičnu tekstualnu datoteku u kojima su ćelije redaka u tablici odvojene zarezom, same njihove vrijednosti su u običnim dvostrukim zagradama, a jedan zapis predstavlja jedan redak.
Prvo što je bilo potrebno je unificirati navodnike. Naime, neki artikli su sadržavali jednostruke, a neki dvostruke navodnike. Bilo je potrebno sve pretvoriti u dvostruke navodnike jer u protivnom skripta za unos podataka u web dućan nije ubacivala artikle s jednostrukim navodnicima.
Microsoft Office kao takav sam izbacio iz upotrebe još negdje kod inačice 2000. Naime, OpenOffice kao besplatna inačica me je sasvim zadovoljavao kao tekstualni editor, no kad bih išao raditi išta vezano uz proračunske tablice onda je na vidjelo dolazila sva ta čudna logika ovog otvorenog koda.
Kako sam i naveo, krenuo sam mijenjati jednostruke navodnike dvostrukima. Moram priznati da to OpenOfficu nije polazilo za rukom. Nikako, ali nikako nije mogao pronaći znak jednostrukog navodnika i promijeniti ga dvostrukim. Vrlo iritantno i zbunjujuće. Ja ga vidim, gledam u njega, a on me uvjerava da ih nema.
Slijedeći zadatak koji sam morao odraditi jest promjena redosljeda artikala po određenom stupcu kako bi lakše eksportirao CSV datoteke i kao takve ih importao u wordpress aplikaciju.
Sjećam se jednog hvalospijeva koji je govorio o Calcu kao odličnom programu za proračunske tablice, a vezan je uz ćelije. Naime, aplikacija gleda na ćelije kao zasebne i samostalne atome te nisu vezani u redove gdje bi tvorili neku cjelinu. To možda nekome predstavlja prednost, no meni u ovom slučaju to je jedan od većih nedostatak. Naime, kad sam htio promijeniti redoslijeda svih zapisa u tablici prema abecednom ključu kolone naziva artikla, desila mi se situacije gdje je aplikacija promijenila redoslijed samo te kolone, a ostale kolone nije dirao. Rezultat toga su ispremiješane cijene, šifre, opisi, kategorije, dakle jedan kontrolirani, ali neupotrebljivi kaos.
Korak koji sam tada napravio je kopiranje izvorne .xls datoteke (a mogao sam je i direktno otvoriti) u Google dokumente. Dakle nova proračunska tablica, kopiranje po 500injak redaka, jer ima limit radne memorije i unutar 2 minute sam imao podatke u Google dokumentima.
Prvo što sam napravio je zamjena jednostrukih navodnika dvostrukim, što je prošlo bez ikakvih problema i izuzetno brzo. Slijedeći korak je bilo sortiranje zapisa po abecednom ključu u polju naziva. Problem riješen u dva koraka. Kao posljednji korak je preuzimanje podataka u obliku CSV datoteke, naravno, opet bez ikakvih problema.
Ono što je slijedilo nakon toga je micanje OpenOffice ikone s Docka. Ostavio sam ga u računalu čisto ako nekim slučajem zatreba. A ovime konačno i definitivno prelazim na Google Docse.
Koristim Google aplikacije već nekoliko godina, ali moram priznati da proračunske tablice dosad nisam stavljao online. Ovom današnjom pobjedom Google Docsa nad OpenOffice aplikacijom potvrdio sam si samo da umjesto dosadašnjih 90% poslovanja, moram ipak preseliti svih 100% online i bez imalo ustručavanja dati iste Googlu u povjerenje.
Google dokumenti imaju samo jedan nedostatak koji će s vremenom biti ispravljen, a direktno je vezan na nas, kako neki vele, “nepismene blogere”. Radi se o dodatku za provjeru pravopisa za Hrvatski jezik. Sama aplikacija Google dokumenata ima tu mogućnost, no, Hrvatski jezik još uvijek nije dostupan. Dok to ne riješe OpenOffice ostaje na računalu samo u ulozi spellcheckera.
Ja vec dugo tvrdim da je OpenOffice najslabija karika linux-a na desktopu i to mnoge odbija. Meni srecom ne treba skoro pa nikad…
S novijim verzijama to radi sve bolje i bolje, ali daleko od onog kako bi trebalo.
Ja sam kompletno zamijenim MS Office OpenOfficom, a sada potonji mijenjam sa Google Docsima. Nisam ni je neki power user tih aplikacija, ali zatreba mi s vremena na vrijeme, a to što mi zatreba Docsi rade više nego odlično +kolaboracija +sharing +online spremanje dokumenata
Ja osobno nemam nekih problema (barem ne takvih da bih izbacio iz upotrebe) s OO.org i Writer mi je čak i bolji od Worda. Posebno mi godi integrirano pretvaranje dokumenata u PDF, meni jako praktična stvar.
Ako baš u potpunosti želiš maknuti OO.org, pogledaj online alat za provjeru HR pravopisa (produkt domaće pameti): http://hacheck.tel.fer.hr/
Ako zadovoljava tvoje potrebe, više nemaš razloga za držanje OO.org na računalu :)
Slažem se da je Writter bolji od Worda, ponajviše spremanje u PDF. Ma sad se sjetih da ga još ne mogu izbaciti baš vanka :) Ne znam kakav je Google kaj se tiče matematičkih funkcija u tablicama, moram proućiti, naime OO mi je ujedno i app za fakture :/
Što se uređivanja tiče, naravno da može, samo treba da označiš cele redove i u komandi za sort navedeš po kom kriterijumu hoćeš da uređuješ. Koristim to svakodnevno. Ti si vreovatno označio sam kolonu po kojoj hoćeš da sortiraš i očekivao si da će sortirate cele redove.
Za pretrahgu apostrofa ne znam, nije mi nikad trebalo, a baš ću da problem štop ne može.
Daleko sam od toga da agitujem za OpenOffice, ali kada je dektrop u pitanju, ja ne znam šta bih drugo preporučio , pošto Microstof Office ne dolazi u obzir.
Online office aplikacije mi nikad nisu bile interesantne. Em en volim dazavisim od tog da sam online, em ne volim da svoje dokumente držim kod nekog trećeg. Dok je na mom računaru, dotle je sigurno.
Da, moraš označiti cijeli raspon podataka za koji želiš da bude sortiran.
A navodnici, nemam pojma. Da nije bila neka druga vrsta jednostrukih navodnika? Si probao jedan od njih iskopirati pa po njemu tražiti?
Daleko od toga da je OOo savršeni paket, ali ako se ne koristi bez da moraš puno toga sherati sa MS Officom, sam za sebe radi odlično. Pogotovo Calc. Bilo je greški i problema u Writeru kod mješanja verzija 2 i 3 sa podacima koji su bili u tablicama. Pa su ti podaci jednostavno znali nestati.
Google docs su još uvijek za neke druge stvari, kao što i sam veliš, nisu još dobri za zamjenu uredskog paketa (nisu dovoljno brzi za tako nešto i još bitnije imaju nekih par % funkcionalnosti uredskih paketa)
Najviše kritika za Openoffice dolazi od korisnika koji paraleleno koriste MS office gdje su neke stvari drugačije riješene i što je najveći problem, zatvorene. Tako da je vjerojatno velika muka raditi na kompatibilnosti s nečim što je zatvoreno, bilo da je to doc i xls ili sam MS office paket.
Glupost, stalno sortiram razne podatke u oocalc programu i ne miješa podatke. Valja nisi odabrao i ostale stupce. Ovo provjereno radi i tipična greška korisnika imho.
jesam, kopirao postojeće, ukucao nove i ne pronalazi.
Sortiranje sam skužio, da treba sve selektirati ulaziti u sort i onda još nekoliko puta kliknut. Kad radi s velikim brojem podataka i kad mi sortiranje ne smije oduzimati više od dva klika onda su mi te opcije neprihvatljive :) zajebavam se 101 drugom stvari i onda još da tražim po calcu sortiranja :) Docsi imaju idelano riješeno, klik na zaglavlje stupca i sortiraj, i automatski sortira sve, dakle gleda na zapis koji mu je u jednom retku, a ne u posebnoj čeliji.
Svejedno OO odlazi u prošlost, polako pronalazim skrivene opcije docsa i moram priznati da me fascinira iz minute u minutu :)
Ne bih to nazvao glupošću…
Reklo bi se da si ti malo zahtevan korsisnik pa to zato GoogleDOCs rade posao a OO ti je komplikovan.
A čuj spadam u prosječne korisnike kaj se OO tiće, no ono čime se bavim je web, a alate koje koristim onda posložim da s njima ne gubim vrijeme, drugim riječima ako mi Docsi omogućavaju operaciju u dva klika, a OO to isto u 6 klikova, koliko god ona bila “profinjenija” ili “ozbiljnija” i ako mi je rezultat isti naravno da idem na Docse. OO je sam po sebi jači alat od Docsa, ali kako se radi o slobodnoj zajednici nije za očekivati neke operacije koje su prosječnom korisniku “logične”, recimo u mom slučaju tretiranje zapisa kao retka, a ne čeliju. Nekome je to nepraktično.
Nisam previše zahtjevan, ali ako koristim alat za postizanje određenog cilja ili izvršenje određenog zadatka, odabirem alat s kojim sam najbrži, a opet točan :)
U firmi koristimo docs za sve zive stvari, od stanja skladista da djelatnici kojima nesto treba mogu uvijek vidjeti stanje, pa do uploada skeniranih racuna, dobavljača itd. jednom rječju sve što papirnato dođe u firmu odmah ide na “dokse”. i pokazalo se vrlo praktično. s obzirom da je firma rascjepljena na nekoliko gradova ovo nam je izuzetno olakšalo poslovanje.