Kako stojite sa pojmovima poput mrežna građa, mrežna publikacija, digitalni arhiv, mrežno mjesto, nakladnik i pobirač?
Pomoć? Radi se o pojmovima riječi koje koristimo u svakodnevnom životu i koji su bliski prijatelji svakom internetskom izdavaču odnosno, pojmovi koji nam pomažu prilikom arhiviranja naših internetskih publikacija, u našem slučaju blogova.
To su pojmovi s kojima ćemo se susresti ukoliko želimo svoj blog arhivirati u Digitalni arhiv hrvatskih mrežnih publikacija koji je uspostavila Nacionalna i sveučilišna knjižnica u suradnji sa Središnjim računalnim centrom (SRCE).
Da polako definiram pojmove koje sam naveo na početku. Mrežna građa je skup statičkih ili dinamičkih mrežnih publikacija. Tu se radi o časopisima, portalima, e-zinovima, te ostalim stranica, a prema toj definiciji i blogovima.
Mrežna publikacija je isto što i mrežna građa, a što je sinonim za web publikaciju, online publikaciju ili pak internetsku publikaciju, ono što nas zanima je blog kao jedan od segmenata te mrežne građe.
Digitalni arhiv, prema definiciji u Smjernicama za nakladnike izdan od strane NSK, je sustav koji omogućuje dugotrajnu pohranu, zaštitu i pristup elektroničnim publikacijama.
Mrežno mjesto je skup web stranica koje čine jednu cjelinu. Zanemarimo li ovu školsku definiciju koja više zbunjuje nego pomaže, recimo da je mrežno mjesto sinonim za web stranicu, odnosno obrnuto.
Nakladnik je pravna ili fizička osoba koja pokreće objavljivanje publikacije i snosi troškove njezina izdavanja, tako vele u NSK, a mi ćemo mu pridodati sinonim bloger.
Pobirač mi je izmamio osmjeh na lice kad sam ustanovio da se radi o crawleru, robotu, odnosno harvesteru, a prema definiciji pobirač je robot koji se koristi za pobiranje mrežne građe.
Kako teće proces arhiviranje mrežne građe
U principu proces arhiviranje mrežne građe, u našem slučaju bloga, je ispunjavanje prijavnice koja se nalazi na službenim stranicama NSK. Nakon toga će stručno povjerenstvo analizirati prijavljenu mrežnu građu te odlučiti da li ista zadovoljava uvjete da bude arhivirana u digitalni arhiv. Pritom se nekim mrežnim građama dodjeljuju i identifikatori ISSN, ISBN ili ISMN. Portali, blogovi, i slične mrežne publikacije dobivaju ISSN identifikator.
Koje su prednosti arhiviranja?
Sam naslov nam govori da će naš sadržaj biti arhiviran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici i pritom biti uvijek osvježavan, a to osvježavanje arhive ovisi o frekventnosti izlaženja odnosno, objavljivanja i procjeni stručnog povjerenstva. No, pritom treba imati na umu da ako imamo blog kojeg dnevno ažuriramo nije nužno da će on biti arhiviran na dnevnoj bazi.
Druga prednost je u tome što postoji mogućnost da će nam arhiviranje u NSK donijeti određeni broj posjetitelja. Vrlo kratko i vrlo jasno.
Treća prednost je što će naše djelo biti bibliografski obrađeno i biti će dio fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice.
Kriteriji za arhiviranje mrežne građe
Mrežna građa mora biti djelo hrvatskih autora objavljeno u Hrvatskoj ili izvan nje, odnosno, ako se tema djela odnosi na Hrvatsku, mjesto objavljivanja i autorstvo nije bitno. Drugi nužni, ali i logičan, uvjet je da djelo bude na hrvatskom jeziku te nadalje da djelo koje je objavljeno u Hrvatskoj ima taj podatak naveden na svojoj građi uz podatak sjedišta nakladnika u Hrvatskoj ili prebivališta autora publikacije u Hrvatskoj.
Publikacije za digitalni arhiv
Neće svaka mrežna publikacija završiti u digitalnom arhivu. Jedan od posebnih uvjeta je i tema publikacije. Tema mora biti konkretna, koherentna i od nekog značaja za širu zajednicu. Ako smo vlasnik bloga na kojem iznosimo neka svoja osobna razmišljanja ili zabavu za prijatelje zaboravimo na arhiviranje tog tipa.
Publikacije koje se uključuju u digitalni arhiv su one u tradicionalnom smislu poput časopisa, novina, knjiga, članaka te mrežnih publikacija kao što su mrežna mjesta institucija, udruga, znanstvenih projekata, e-zina, portala i slično, a prema tome i blogova.
Publikacije koje neće ući u digitalni arhiv su pretraživači, igrice, reklamne i korporativne stranice, razne radne verzija publikacija (logično), mailing liste, chat servisi, osobne stranice i forumi.
Rezime
Prijavljivanje bloga u Digitalni arhiv NSK je korak koji preporučujem svakom ozbiljnog blogeru, bude li arhiviran ili ne ovisi o stručnom povjerenstvu. Pritom mislim na prijavu kvalitetnih i postojanih blogova. S druge strane ukoliko idemo prijavljivati, oprostite na izrazu, svakojaka mrežna sranja, ili nedaj bože Facebook fun stranice samo ćemo onečistiti trenutno najsvetije mjesto za pisanu riječ u Hrvatskoj, Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu (takva prijava će vjerojatno biti i odbijena).
Korisne informacije
Gdje se arhivira mrežna građa?
Mrežna građa se arhivirana u Digitalnom arhivu koji predstavlja dio fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Pretraživanje arhivirane mrežne građe omogućeno je putem WebPAC-a NSK (Web Public Access Catalogue).
- Web adresa Digitalnog arhiva hrvatskih mrežnih publikacija – www.nsk.hr/digarhiv
- WebPAC NSK adresa – www.nsk.hr/opac-crolist/crolist.html
- Smjernice za nakladnike (PDF dokumenat) – preuzimanje
- Upute za katalogizaciju mrežne građe (PDF dokumenat) - preuzimanje
- Obrazac za prijavu mrežnih publikacija – http://damp.nsk.hr/prijava_publikacije.php
Za potrebe pisanja ovog posta korištene su informacije sa službenih stranica Nacionalne sveučilišne knjižnice (www.nsk.hr) i Smjernica za nakladnike.






“Sam naslov nam govori da će naš sadržaj biti arhiviran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici i pritom biti uvijek osvježavan, a to osvježavanje arhive ovisi o frekventnosti izlaženja odnosno, objavljivanja i procjeni stručnog povjerenstva.”
Moj site je u DAMP uvršten 01.01.2005. i to je jedini arhivirani primjerak. Nikad nije uvrštena novija kopija.
Eto.
“Sam naslov nam govori da će naš sadržaj biti arhiviran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici i pritom biti uvijek osvježavan, a to osvježavanje arhive ovisi o frekventnosti izlaženja odnosno, objavljivanja i procjeni stručnog povjerenstva.”
Moj site je u DAMP uvršten 01.01.2005. i to je jedini arhivirani primjerak. Nikad nije uvrštena novija kopija.
Eto.